Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma: Policiji treba omogućiti čitanje WhatsApp poruka

Policija bi trebala imati pravo pristupa određenim porukama zaštićenim end-to-end enkripcijom kako bi se odgovorilo na prijetnje sigurnosti Europe, izjavio je u razgovoru za POLITICO koordinator EU-a za borbu protiv terorizma Bartjan Wegter.

Već se godinama vodi rasprava između organa reda i zagovornika zaštite privatnosti podataka o tome treba li podatke s platformi poput WhatsAppa, koji šifrira komunikaciju između pošiljatelja i primatelja, učiniti dostupnima radi istraga. Vlasti tvrde da ih prelazak na takve servise onemogućava u presretanju komunikacija presudnih za njihov rad.

„Nalazimo se u situaciji koja postaje neodrživa, gdje naši istražitelji gube mogućnost provođenja istraga“, rekao je Wegter.

On je zadužen za davanje preporuka u oblikovanju politika i olakšavanje suradnje među državama članicama. Sudjeluje na ministarskim sastancima i bio je uključen u tijelo poznato kao skupina Going Dark, koja je utjecala na unutarnju sigurnosnu strategiju EU-a. Ta strategija predviđa nova pravila o zadržavanju podataka i omogućavanju pristupa organima reda.

Prema njegovim riječima, policija bi trebala moći pristupiti porukama i drugim informacijama, uključujući i metapodatke poput lokacije i vremena slanja, no to bi se trebalo raditi od slučaja do slučaja i „vrlo strogo regulirati“, slično tradicionalnom prisluškivanju.

Platforma za kriminal?

Izvješće Europola iz prosinca prošle godine navelo je primjere terorista koji su koristili end-to-end enkriptirane grupne razgovore za organiziranje i širenje aktivnosti – među njima medijski ogranak Islamske države pokrajine Khorasan, Al Azaim, te neonacistička skupina Sturmjäger Division.

Wegter upozorava da prijetnja Europi „ostaje visoka“.

Međutim, prijedlozi za pristup takvim podacima nailaze na snažne kritike zbog brige za privatnost i sigurnost. Ključno je pitanje je li uopće tehnički moguće omogućiti policiji čitanje enkriptiranih poruka, a da se pritom ne oslabi cijeli sustav i ne otvore vrata zlonamjernim akterima poput hakera ili autoritarnih režima.

Udruge za zaštitu građanskih prava, akademici i istraživači u svibnju su upozorili Europsku komisiju da bi planovi unutarnje sigurnosti upravo to postigli.

Tehnološke kompanije također se već dugo protive svakom pokušaju slabljenja enkripcije. No Wegter smatra da bi trebale biti uključene u osmišljavanje zakona i tehnologija koje bi policiji omogućile pristup porukama. „Vjerujem da oni koji izrađuju brave trebaju moći izraditi i ključ“, rekao je.

„Možemo zaštititi enkripciju i istodobno imati alat kojim istražitelji mogu pristupiti [podacima] u pojedinačnim slučajevima. Ne mislim da je pošteno reći: imate jedan ključ i sve je svima otvoreno“, dodao je.

Wegter također smatra da bi EU trebao ažurirati pravila o zadržavanju podataka i uvesti minimalni rok čuvanja komunikacijskih podataka. Sadašnje neujednačene regulative znače da istražitelji nailaze na „lutriju“ kad traže pristup.

Sud Europske unije je 2014. poništio zakon o zadržavanju podataka, no, tvrdi Wegter, od tada se njegovo tumačenje razvilo.

Javna konzultacija EU-a o ažuriranju tih pravila završila je u petak, a zaprimljeno je oko 5000 odgovora – mnogi od anonimnih ispitanika koji se protive bilo kakvom povećanju državnog nadzora.